f
s
f

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipis cing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis theme natoque

Follow Me

Zagreb
Oblačno
  • hr
  • sl
Na vrh

Tijekom iskopavanja u Ulici Mirana Jarca pronađen kasnoantički zlatnik – projekt kulTura

U sklopu projekta „kulTura“ kojim projektni partneri malih prekograničnih gradova Črnomelj i Jastrebarsko namjeravaju aktivirati i obnoviti neprepoznatljivu kulturnu baštinu te razviti prekogranični turistički proizvod, tijekom izvođenja pripremnih radova za investiciju u Črnomlju, arheolozi otkrili su zlatnik iz razdoblja kasne antike. Ovaj nalaz dodatno potvrđuje bogatu i raznovrsnu prošlost grada Črnomlja. Osim ostalih blaga grada Črnomlja i Bele Krajine, ovaj zlatni novčić biti će dio kulturne i turističke ponude koja se priprema u okviru projekta “kulTura”.

 Srijeda, 22. svibnja – Iskopavanja u Ulici Mirana Jarca u Črnomlju pod vodstvom Alenke Jovanović i Slobodana Olića provode se od proljeća 2018. Od crkve sv. Petra, gdje je na području nekadašnjeg gradskog groblja otkriven velik broj srednjovjekovnih i novovjekovnih grobova (1300-1806), sve do trga kod crkve Sv. Duha, pojavilo se mnogo zanimljivih otkrića. Osim toga, u prošlosti je stvorena nova mikro slika grada, koja je mnoge iznenadila i dopunila shvaćanje razvoja Črnomlja. Jedan od najljepših nalaza otkriven je u ponedjeljak 20. svibnja 2019. godine kada je Alenka Jovanović prilikom iskopavanja kasnoantičkog sloja u Ulici Mirana Jarca pronašla zlatnik. Novac pripada vremenu kasne antike kada je kršćanstvo već bilo službena religija Rimskog Carstva, a nosi i odgovarajuću simboliku.

 
Preliminarna procjena je da je kovanica tipa tremissis (“jedna trećina”), što znači “trećina [monetarne] jedinice”. Čvrsti zlatni novac solidus od zlata imao je težinu 4,5 g, a tremissis oko 1,5 g. Takve su se kovanice pojavile na kraju 4. stoljeća n.e. za vrijeme vladavine cara Teodozija Velikog (379-395) i ostao u upotrebi stoljećima nakon pada Rimskog Carstva.

Na prednjoj strani (avers), prema klasičnom rimskom uzorku, prikazan je car sa krunom, oko kojeg je teško čitljiv natpis. Početna formula DN (D [ominus] N [oster]], “Naš Gospodin” je očigledna, a slijedi iznimno teško čitljivo ime vladara. Mogu se pročitati slova LIBSEV, što bi značilo LIB [ius] SEV[erus], ime rimskog cara u razdoblju od 461. i 467. godine, ali to nije sigurno. Natpis završava formulom AVG (AVG ustus), “preuzvišeni”, što je vladarski naziv. Središnji dio stražnje strane (obrnuto) obuhvaća križ oko kojeg se nalazi lovorov vijenac i simbol COMOB, što znači COM [itatus] OB [ryziacum], koji označava novac kovan od čistog zlata u kovnici na carskom dvoru.

To je iznimno zanimljiv i vrijedan nalaz koji govori o arheološkom blagu Črnomlja i šire Bele krajine. Taj kasnoantički novčić povezuje se s iznimno važnim nalazom na zemljištu vlasnika Pezdirc pod Kučarom, gdje je dr. Lucija Grahek otkrila keltski zlatnik iz 4. stoljeća prije Krista. Arheologija Bele krajine je uvijek iznenađujuća i nudi izuzetne nalaze koje je potrebno uključiti u povijest zemlje.

 

Autor teksta: Janez Weiss

 

Post a Comment

You don't have permission to register